{"id":31,"date":"2011-12-05T09:11:16","date_gmt":"2011-12-05T09:11:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.dravska-liga.hr\/?page_id=31"},"modified":"2011-12-09T10:41:09","modified_gmt":"2011-12-09T10:41:09","slug":"okrugli-stol-u-varazdinu","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.dravska-liga.hr\/index.php\/drava-natura-2000\/primjeri-dobre-prakse-iz-eu\/okrugli-stol-u-varazdinu\/","title":{"rendered":"Okrugli stol u Vara\u017edinu"},"content":{"rendered":"

Udruge, \u010dlanice Dravske lige anga\u017eirane su u zadnjih desetak godina u nizu aktivnosti koje se provode na za\u0161titi rijeke Drave. Pri tome se zala\u017eu da podru\u010dja uz rijeku Dravu u\u0111u u EU Natura 2000. Sura\u0111uju s dr\u017eavnim institucijama, a posebno s Dr\u017eavnim zavodom za za\u0161titu prirode. Kako bismo informirali \u0161iru javnost o prirodnim vrijednostima podru\u010dja i zna\u010dajnih vrsta uz rijeku Dravu i planovima dr\u017eavnih institucija usmjerenih na njihovu za\u0161titu i razgovarali o problemima koji se javljaju odr\u017ean je Okrugli stol u Vara\u017edinu. 16. rujna 2011. godine.<\/p>\n

Promjene koje su nastale izgradnjom niza hidroelektrana na Dravi ostavile su posljedice s jedne i druge strane obala Drave. Na\u0161i susjedi Slovenci gospodare s prostorima uz rijeku Dravu koja je dio njihovih Natura 2000 stani\u0161ta. \u017deljeli smo razgovarati s njihovim predstavnicima o tome koji su problemi s kojima se susre\u0107u i kako ih rje\u0161avaju.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

O nastalim promjenama poslije izgradnje hiodroelektrana i sada\u0161njem stanju, monitoringu ptica i stani\u0161ta, ekolo\u0161koj mre\u017ei i budu\u0107em prostoru Nature 2000 govorili su Ivan Darko Grlica i Neven Trenc u svojim predavanjima, a u raspravi su sudjelovali predstavnici Javnih ustanova, lokalne i regionalne vlasti, raznih institucija, visoko\u0161kolskih ustanova, razvojnih agencija i udruga Me\u0111imurske i Vara\u017edinske \u017eupanije. U radu su sudjelovali i predstavnica WWF-a, gosti iz Slovenije i predstavnici medija.<\/p>\n

Izlaganje mr. sc. geo Nevena Trenca iz Dr\u017eavnog zavoda za za\u0161titu prirode u Zagrebu bilo je o Nacionalna ekolo\u0161ka mre\u017ea Mura i Drava – Prirodne vrijednosti i za\u0161tita NATURA 2000 je ekolo\u0161ka mre\u017ea koja obuhva\u0107a podru\u010dja va\u017ena za o\u010duvanje ugro\u017eenih vrsta i stani\u0161nih tipova Europske Unije. Cilj mre\u017ee NATURA 2000 je o\u010duvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje (favourable conservation status) vi\u0161e od tisu\u0107u ugro\u017eenih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stani\u0161nih tipova.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Mre\u017ea NATURA 2000 temelji se na EU direktivama, a to su dvije temeljne direktive: Direktiva o za\u0161titi ptica (Council Directive 79\/409\/EEC) koja obuhva\u0107a pti\u010dje vrste, a izdvajaju se podru\u010dja SPA (special protection areas), te Direktiva o za\u0161titi prirodnih stani\u0161ta i divlje faune i flore (Council Directive 92\/43\/EEC) koja obuhva\u0107a ostale biljne i \u017eivotinjske vrste, stani\u0161ne tipove i izdvajaju se podru\u010dja SCI. Direktiva o za\u0161titi ptica obuhva\u0107a: o\u010duvanje svih vrsta ptica koje se pojavljuju na teritoriju dr\u017eava \u010dlanica, te njihovih jaja, gnijezda i stani\u0161ta. Za\u0161titu, upravljanje i kontrolu nad vrstama, odre\u0111uju pravila o njihovom iskori\u0161tavanju i obuhva\u0107aju sve ptice koje prirodno obitavaju na podru\u010dju EU. Cilj Direktive o za\u0161titi prirodnih stani\u0161ta i divlje faune je o\u010duvati biljne i \u017eivotinjske vrste te stani\u0161ne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju o\u010duvanosti (FCS \u2013 favourable conservation status). Nacionalna ekolo\u0161ka mre\u017ea je\u00a0 novi mehanizam za\u0161tite prirode propisan Zakonom o za\u0161titi prirode (2003., 2005., 2008.). To je\u00a0 skup podru\u010dja va\u017enih za o\u010duvanje ugro\u017eenih vrsta i stani\u0161nih tipova na nacionalnoj i me\u0111unarodnoj razini i uklju\u010duje podru\u010dja NATURA 2000. Nacionalnu ekolo\u0161ku mre\u017eu sa\u010dinjavaju ekolo\u0161ki va\u017ena podru\u010dja me\u0111usobno povezana ekolo\u0161kim koridorima. Postoji Uredba Vlade RH o ekolo\u0161koj mre\u017ei (2007.), Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (2007.), Uredba o procjeni utjecaja na okoli\u0161 (PUO) i Uredba o strate\u0161koj PUO (2008.) – povezivanje s postupcima temeljem Zakona o za\u0161titi okoli\u0161a i Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekolo\u0161ku mre\u017eu (2009).<\/p>\n

NATURA 2000 \u010desto se poistovje\u0107uje sa za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima u kojima su ljudske djelatnosti zna\u010dajno ograni\u010dene ili \u010dak isklju\u010dene radi o\u010duvanja biolo\u0161ke raznolikosti. Cilj upravljanja je odr\u017eati ili pobolj\u0161ati povoljno stanje o\u010duvanosti ciljnih vrsta i stani\u0161ta odre\u0111enog podru\u010dja \u0161to je \u010desto mogu\u0107e bez propisivanja bitnih ograni\u010denja, kroz provo\u0111enje mjera o\u010duvanja od strane ljudi koji u su\u017eivotu s prirodom dijele svoj \u017eivotni prostor s ugro\u017eenim vrstama i stani\u0161tima. Ve\u0107inu\u00a0 aktivnosti i zahvata u NATURA podru\u010dju mogu\u0107e je provesti uz mjere ubla\u017eavanja mogu\u0107ih negativnih utjecaja tj. bude li ocjena\u00a0 prihvatljivosti za ekolo\u0161ku mre\u017eu pozitivna,\u00a0 zahvat \u0107e se dopustiti i ako se nalazi u NATURA podru\u010dju. Tako je zato \u0161to NATURA 2000 podr\u017eava na\u010delo odr\u017eivog razvoja.<\/p>\n

Osnovni na\u010din upravljanja NATURA podru\u010djem je dono\u0161enje plana upravljanja u suradnji s lokalnim dionicima. Njime se utvr\u0111uju mjere i akcije potrebne za o\u010duvanje ciljnih vrsta i stani\u0161nih tipova kao i ekolo\u0161ke cjelovitosti toga podru\u010dja. Pri tome je nu\u017eno uzeti u obzir lokalne dru\u0161tveno-gospodarske, kulturne i druge zna\u010dajke i posebnosti. Dr\u017eave \u010dlanice EU interno propisuju kako se provode potrebne mjere u NATURA podru\u010djima. Neke mjere su obvezne za sve korisnike prostora, a ako pritom oni dobivaju odre\u0111ena ograni\u010denja radi kojih ostvaruju gubitak prihoda, imaju pravo na razmjernu naknadu. Brojne dr\u017eave utvr\u0111uju ve\u0107inu mjera kao dobrovoljne pri \u010demu slu\u017eba za\u0161tite prirode dogovara s pojedinim vlasnicima i korisnicima njihovu provedbu na dobrovoljnoj osnovi te im osigurava poticaje koje je mogu\u0107e dobiti iz odgovaraju\u0107ih EU fondova.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Tokovi Mure i Drave ve\u0107 su djelomi\u010dno za\u0161ti\u0107eni temeljem Zakona o za\u0161titi prirode u vi\u0161e kategorija uklju\u010duju\u0107i i za\u0161titu cijelog toka kao regionalnog parka.<\/p>\n

Velika biolo\u0161ka i krajobrazna raznolikost Mure i Drave te njihovog poplavnog podru\u010dja se uspjela razviti upravo zahvaljuju\u0107i velikom stani\u0161nom bogatstvu i raznolikosti ovog podru\u010dja. Na podru\u010dju Parka prema Nacionalnoj klasifikaciji stani\u0161ta utvr\u0111eno je 60 tipova od kojih je 37 ugro\u017eeno na europskoj razini i za\u0161ti\u0107eno Direktivom o stani\u0161tima, a u Hrvatskoj. Posebno su zna\u010dajna vla\u017ena stani\u0161ta koja su ujedno i me\u0111u najugro\u017eenijima u Europi, a za\u0161ti\u0107ena su i u Republici Hrvatskoj: poplavne \u0161ume, vla\u017eni travnjaci, mrtvi rukavci, napu\u0161tena korita i meandri strme obale i sprudovi. Ugro\u017eena su promjenom vodnog re\u017eima koji su posljedica regulacije vodotoka, one\u010di\u0161\u0107enja vode, uno\u0161enja alohtonih vrsta i dr.. Za ornitofaunu posebno su va\u017ena stani\u0161ta sprudova i strmih obala. Nagla\u0161eno je da je planove upravljanja vodama potrebno izra\u0111ivati na na\u010delima cjelovitog upravljanja sljevovima te uskla\u0111ivati s planom upravljanja u regionalnom parku, sukladno Zakonu o za\u0161titi prirode (NN 70\/05, NN 139\/08). te provoditi aktivnosti revitalizacije ugro\u017eenih mo\u010dvarnih stani\u0161ta odgovaraju\u0107im vodnogospodarskim i drugim aktivnostima. Izme\u0111u ostalog osigurati o\u010duvanje postoje\u0107ih neutvr\u0111enih obala bez vodnih gra\u0111evina i regulacijskih zahvata te ukoliko je mogu\u0107e pove\u0107ati njihov udio, te posebnu brigu voditi o o\u010duvanju sprudova, strmih obala i mrtvica kao zna\u010dajnih stani\u0161ta koja mogu biti uni\u0161tena vodnogospodarskim aktivnostima.<\/p>\n

Ivan Darko Grlica iz Prirodoslovnog dru\u0161tva “Drava” \u010dije je sjedi\u0161te u Virovitici prikazao je rezultate monitoringa ptica na rijeci Dravi koje PD Drava provodi od 2005. godine. Kao voditelj ovog monitoringa pratio je promjene u populacijama ptica, posebno bregunica, p\u010delarica, vodomara, \u0161tekavaca, kulika, i \u010digri. Ove vrste su dobri indikatori o\u010duvanosti stani\u0161ta i sve promjene u stani\u0161tima o\u010dituju se promjenom brojnosti ovih vrsta. U prezentaciji su zorno prikazane promjene koje su nastale na podru\u010dju rijeke Drave u zadnjih 50 godina usporedbom aero snimaka iz pedesetih i najnovijih satelitskih snimaka Drave od slovenske granice do u\u0161\u0107a Mure u Dravu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Prezentiran je rezultat monitoringa ptica od 2005. – 2011. godine iz kojeg je jasno vidljiv pad brojnosti ptica koje gnijezde u okomitim obalama, a u direktnoj je vezi s neodr\u017eivim na\u010dinom upravljanja vodama koji se danas provodi. Daljnje provo\u0111enje regulacije rijeka neminovno \u0107e dovesti do potpunog nestanka najvrjednijih tipova stani\u0161ta i vrsta koje su za njih vezane. Iz povijesnih aero snimki dobro su vidljivi veliki \u0161ljun\u010dani sprudovi na \u010ditavom podru\u010dju Drave od Slovenije do u\u0161\u0107a Mure koji su predstavljali tipi\u010dan rije\u010dni krajobraz, danas su oni vrlo rijetki i znatno manjih dimenzija. Upozoreno je na problem eksploatacije nanosa iz rijeke koji dodatno ubrzava nestanak sprudova kao jednog od najzna\u010dajnijih Natura 2000 tipova stani\u0161ta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Udruge, \u010dlanice Dravske lige anga\u017eirane su u zadnjih desetak godina u nizu aktivnosti koje se provode na za\u0161titi rijeke Drave. Pri tome se zala\u017eu da podru\u010dja uz rijeku Dravu u\u0111u u EU Natura 2000. Sura\u0111uju s dr\u017eavnim institucijama, a posebno … Nastavi \u010ditati →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":30,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-31","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.dravska-liga.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/31","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.dravska-liga.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.dravska-liga.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.dravska-liga.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.dravska-liga.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=31"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.dravska-liga.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/31\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.dravska-liga.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/30"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.dravska-liga.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=31"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}